Navigacija

N20-20 - Savremeno novinarstvo

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Novinarstvo i komunikologija
Naziv Savremeno novinarstvo
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
N20-20 obavezan 4 2P + 2V 6.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Prema Pravilima studiranja prvog ciklusa studija.
Ciljevi izučavanja predmeta
Koncept i sadržaj predmeta usmjereni su na razumijevanje društvenog konteksta, tj. faktora koji primarno determinišu savremeno novinarstvo. U tom smislu, pored eksternih, neophodno je razumijevanje internih faktora koji, uključujući lične afinitete i preferencije medijskih komunikatora, određuju nivo profesionalizma u savremenom novinarstvu. Sticanje znanja i vještina neophodnih za profesionalan angažman u savremenim medijskim sistemima predstavlja cilj predmeta "Savremeno novinarstvo".
Ishodi učenja (stečena znanja)
Studenti/-kinje biće osposobljeni za rad u medijskim organizacijama koje pripadaju različitim modelima i koje djeluju u savremenim medijskim sistemima. Pored fundamentalih znanja i vještina u sferi novinarstva i medija, biće im omogućeno sticanje znanja i vještina specifičnih i neophodnih za profesionalni angažman u novim medijima. Studenti/-kinje pored razumijevanja pozicije masovnih medija u savremenom društvu i digitalnom okruženju, biće upoznati sa savremenim procesima u sferi medija, novinarskim alatima i rodovima, novinarskim jezikom, novinarskim procesom proizvodnje i sa konceptom odgovornosti u savremenom novinarstvu.
Sadržaj predmeta
1. Savremeno novinarstvo - određenje pojma i funkcije 2. Novinarstvo u savremenom digitalnom okruženju - tokovi razvoja 3. Novinarski rodovi 4. Novinarski jezik - razumljivost, jezičke prepreke i manipulacije jezikom 5. Izbor vijesti - vrijednost vijesti i čuvari kapija, vrijeme, dinamika, status, identifikacija 6. Istraživanje - osnovi istraživanja, potpunost i provjera, rekonstrukcija 7. Istraživačko novinarstvo 8. Kreiranje medijskih sadržaja i redigovanje 9. Prezentacija medijskih sadržaja u odnosu na različite vrste medija 10. Organizacija redakcije i redakcijski menadžment 11. Spoljni uticaji i lična odgovornost 12. Naučno novinarstvo 13. Konstruktivno novinarstvo i srodni koncepti 14. Novinarstvo podataka 15. Mobilno novinarstvo
Metode izvođenja nastave
Nastava na predmetu izvodiće se predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadatih materijala i izradom kolokvijuma i radova iz predispitnih obaveza. Temeljna predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i izrada predispitnih obaveza u toku semestra. Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta (potpis), student(ica/kinja) može ukupno izostati najviše tri sedmice, odnosno 20% nastave svih časova i predavanja i vježbi na predmetu. Međutim, samo oni studenti koji redovno pohađaju i časove predavanja i časove vježbi mogu dobiti bodove za pohađanje. Studente koji se budu posebno isticali u radu na času, nastavnik može nagraditi i sa dodatnim bodovima.
Literatura
  1. Rus-Mol, Š. i Zagorac Keršer, A. (2015). Novinarstvo (drugo izdanje). Beograd: Clio.
  2. Angler, M. V. (2019). Uvod u naučno novinarstvo. Beograd: Centar za promociju nauke.
  3. Ruk, R. (2011). Evropski mediji u digitalnom dobu, Beograd: Clio.
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Provjera znanja provodiće se tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova usmeno. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnog učešća na časovima predavanja i vježbi (5 bodova) i urednog pohađanja predmeta (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Da bi stekao bodove za aktivno pohađanja predmeta, student(ica/kinja) može ukupno izostati najviše tri nedjelje, odnosno 20% nastave iz predmeta. Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50).