Navigacija

S-21 - Sociologija prava

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Sociologija
Naziv Sociologija prava
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
S-21 izborni 3 2P + 2V 5.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
    Nastavnik/saradnik (vežbe)
      Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
      Upisan treći semestar Uslovi pohađanja predmeta i polaganja ispita iz predmeta bliže su definisani u Odluci o praćenju i vrednovanju rada studenata u akademskoj godini 2013/2014. na Fakultetu političkih nauka.
      Ciljevi izučavanja predmeta
      Cilj je da studenti i studentkinje se upoznaju sa temeljnim paradigmama i pojmovima iz domena sociologije prava kako bi kritički mogli da samostalno problematizuju, analiziraju, operacionalizuju i istražuju pojave koje se odnose na ulogu prava u društvu.
      Ishodi učenja (stečena znanja)
      U različitim oblicima nastavnih aktivnosti se studenti i studentkinje upoznaju sa temeljnim paradigmama i pojmovima iz domena sociologije prava kako bi kritički mogli da samostalno problematizuju, analiziraju, operacionalizuju i istražuju pojave koje se odnose na ulogu prava u društvu.
      Sadržaj predmeta
      Osnovne teme: 1.Društvo i pravo: sociologija prava 2.Društvene norme 3.Pravo i socijalna kontrola 4.Moral i pravo 5.Ekonomija i pravo 6.Ideologija, politika ipravo 7.Kultura i pravo 8.Društvena moć i pravo 9.Izvori, ograničavanj moći i pravo 10.Društvene grupe i pravo 11.Država i pravo 12.Legalitet i legitimitet 13.Pravna država i pravo 14.Totalitarna država i pravo 15.Globalizacija i pravo
      Metode izvođenja nastave
      Nastava na predmetu će se izvoditi predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadanih materijala i pisanjem kolokvija i radova iz predispitnih obaveza. - Temeljna predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i pisanje predispitnih obaveza u toku semestra. - Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta, student može ukupno izostati najviše tri nedjelje, odnosno 20% nastave iz predmeta. Za studente koji kasne na čas više od deset minuta ili koji čas napuste deset i više minuta ranije smatraće se da nisu prisustvovali tom času.
      Literatura
      1. Obavezna literatura: Braco Kovačević, Društvena uloga prava (Uvod u sociologiju prava), Defendologija centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja - Banja Luka, Banja Luka, 2010.
      2. Dopunska literatura: Arent H., Totalitarizam, Beograd - Novi Sad, 2013. 2. Bovan S., Paradigmatski koreni sociologije prava: osnovi biološke teorije prava, Beograd, „Dosije“, 2004. 3. Večera M. Urbanova M., Zaklady soiologie prava, Brno, 2002. 4. Vrban D., Država i pravo, Zagreb, „Golden Marketing“, 2003. 5. Vrban D., Sociologija prava: uvod i izvorišne osnove, Zagreb, „Golden marketing – Tehnička knjiga“, 2006. 6. Galbrajt K., Anatomija moći, Zagreb, 1987.
      3. 7. Gurvič Ž., Sociologija, I-II, Zagreb, „Naprijed“, 1966. 8. Gurvič Ž., Sociologija prava, Beograd, 1997. 9. Zaslavski V., Neostaljinistička država, Zagreb, „Naprijed“, 1985. 10. Enciklopedija političke kulture, Beograd, „Savremena administracija“, 1993. 11. Karbonije Ž., Pravna sociologija, Podgorica, 1996. 12. Kovačević B., Država: pravna i totalitarna, Banja Luka, „Pravni fakultet“, 1999. 13. Kovačević B., Neofašistički svjetski poredak, Banja Luka, „Pravni fakultet - Centar za publika
      4. 14. Kovačević B., Od utopije do totalitarizma, Novi Sad, „Svetovi“, 1995. 15. Kovačević B., Politička manipulacija, Banja Luka, „Pravni fakultet“, 1994. 16. Kovačević B., Rat, Novi Sad, „Svetovi“, 1995. 17. Kovačević B., Fašizam, Banja Luka, „NUB Petar Kočić“, 1994. 18. Kovačević B., Civilno društvo (u Bosni i Hercegovini), Banja Luka, „Pravni fakultet - Centar za publikacije“, 2003. 19. Kuljić T., Teorije o totalitarizmu, Beograd, 1983. 20. Mićović V., Globalizacija i novi svetski poredak,
      5. 20. Mićović V., Globalizacija i novi svetski poredak, Beograd, 2001. 21. Neumann F., Demokratska i autoritarna država, Zagreb, "Naprijed", 1974. 22. Nojman F., Vladavina prava, Beograd, „Filip Višnjić“, 2002. 23. Priban J., Sociologie prava, Praha,2001. 24. Stanković J., Osnovi opšte sociologije prava, II deo, Stvaranje prava, Beograd, 1988. 25. Stanković J., Osnovi opšte sociologije prava, I-III, Beograd, 2004. 26. Teorija, filozofija i sociologija prava u svetu: stanje, problemi, izazovi, Beograd
      Oblici provere znanja i ocenjivanje
      Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnog učešća u istraživačkom radu (do 5 bodova) i prisustva nastavi i vježbama (do 5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Kolokvij Kolokvij je pismeni test koji se izvodi u toku semestra. Nastavnik ili saradnik će na početku semestra bliže objasniti način izvođenja i termine kolokvija. Studenti su obavezni pisati kolokvije i za one koji, iz bilo kog razloga, ne pristupe kolokviju, smatraće se da ga nisu položili i dobiće nula (0) bodova, u skladu sa Odlukom o praćenju i vrednovanju rada studenata u školskoj 2013/2014. godini. Aktivnost Bodove na aktivnost student može steći na osnovu učešća u israživanju koje će biti sprovedeno u toku semestra. Na osnovu učešća i urađenih analiza i izvještaja može steći od 0 do 5 bodova na aktivnost. Završni ispit Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova.