Navigacija

SRS-17 - Uvod u teorije socijalnog rada

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Socijalni rad
Naziv Uvod u teorije socijalnog rada
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
SRS-17 obavezan 3 3P + 2V 6.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
    Nastavnik/saradnik (vežbe)
      Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
      Upisan drugi semestar -
      Ciljevi izučavanja predmeta
      Osposobljavanje studenata za korištenje usvojenih znanja o teorijskim i metodološkim osnovama socijalnog rada u razumijevanju socijalnog rada kao praktične djelatnosti.
      Ishodi učenja (stečena znanja)
      Sposobnost povezivanja osobenosti teorija socijalnog rada sa univerzalnim principima i karakteristikama teorija u humnističkim i društvenim naukama; shvatanje značaja teorijskog promišljanja prakse socijalnog rada i njenih etičkih osnova; sticanje jasne slike o predmetu, društvenom kontekstu i genezi socijalnog rada, usvajanje pojmovno-kategorijalnog aparata socijalnog rada, kao dijela profesionalne leksike socijalnih radnika.
      Sadržaj predmeta
      Određivanje opštih naučnih pojmova (nauka, teorija, paradigma, metoda, model); Definisanje socijalnog rada; Ciljno-predmetne paradigme socijalnog rada i opša gledišta o socijalnom radu; Odnos teorije, prakse i obrazovanja za socijalni rad; Karakteristični tipovi socijalnog rada u praksi; Opšti teorijsko-metodski pristupi u praksi socijalnog rada; Socijalni rad u zajednici; Etičke osnove i bazični principi socijalnog rada; Bazične vrijednosti tipičnih modela socijalnog rada; Vrijednosti i antivrijednosti u socijalnom radu; Socijalne potrebe, problemi, devijacije, promjene i razvoj kao predmet socijalnog rada; Metodološke osnove nauke socijalnog rada; Odnosi i međusobni uticaji nauke socijalnog rada sa drugim naukama; Globalizacija i socijalni rad; Međunarodne organizacije relevantne za socijalni rad.
      Metode izvođenja nastave
      Nastava na predmetu će se izvoditi predstavljanjem tema u vidu pauer-point prezentacija, razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, čitanjem zadanih materijala, pisanjem kolokvija i radova iz predispitnih obaveza.
      Literatura
      1. Milosavljević, M. Petrović, J. (2017). Uvod u socijalni rad. Banja Luka: Fakultet političkih nauka
      2. Howe, D. (1997). Uvod u teoriju socijalnog rada, Beograd: Naučno-istraživački centar za socijalni rad i socijanu politiku Fakulteta političkih nauka
      3. Petrović, J. (2016). Međunarodno definisanje socijalnog rada. Nauka i društvo, Banja Luka: Primaprom
      4. Knežević, M. (2003). Neka razmišljanja o identitetu profesije socijalnog radnika, Ljetopis socijalnog rada, Vol.10 No.1, str 45-60, Zagreb: Pravni Fakultet, Studijski centar socijalnog rada
      5. Petrović, J. (2013). Psihologija u praksi socijalnog rada, Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa Nauka i globalizacija, Istočno Sarajevo: Filozofski fakultet 899-910.
      Oblici provere znanja i ocenjivanje
      Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50). Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), jednog (1) seminarskog rada ili usmenog prezentovanja rada na zadanu temu (5 bodova) i urednog pohađanja nastave (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova.
      Posebna naznaka
      -