Uvod u komunikologiju i informisanje

Predmet je uvod u studij, praksu i teoriju društvenog komuniciranja. Razmatraju se i usvajaju osnovni pojmovi i elementi komunikativnog procesa i nauke o komuniciranju. Bliže se upoznaju različiti kodovi, mediji, metodi, nivoi i vidovi komuniciranja. Savremeno društveno komuciranje se razmatra u svjetlu korištenja novih medija i društvenih mreža, a student se uvodi i u kritičku raspravu o međusobnoj vezi i ulozi komuniciranja, medija i društva. Konačno, student se upoznaje i sa stručnim usmjerenjima komunikologa i primjeni komunikologije u različitim oblastima društvenog života.

Studenti treba da se upoznaju sa stručnim i akademskim poljem komunikologije, steknu razumijevanje najvažnijih komunikoloških pitanja, kao i da upoznaju različite puteve i metode u traganju za njihovim odgovorima. Nakon pohađanja predmeta, studentima su jasni najvažniji apspekti komuniciranja u savremenom društvu, načini na koji se komuniciranje izučava i istražuje, kao i različite primjene komunikoloških vještina i znanja – od interpersonalnog do organizacijskog i masovnog komuniciranja.

1.Uvodno razmatranje; poimanje ljudskog komuniciranja
2.Slikovno i nejezičko komuniciranje
3.Znak, značenje, kod i komuniciranje; jezik, govorno i pismeno komuniciranje
4.Tehnike (javnog) komuniciranja: dizajn i dramatizacija
5.Komuniciranje sa samim sobom i sa drugom osobom (intrapersonalno i interpersonalno komuniciranje); komuniciranje u grupama
6.Govorništvo
7.Teme i dileme u ličnom i službenom komuniciranju
8.Posredovano, javno i masovno komuniciranje; masovni mediji
9.Novi mediji i društvene mreže; društveni mediji; uticajnici (influenseri)
10.Diskursi javnog komuniciranja: novinarstvo
11.Diskursi javnog komuniciranja: odnosi s javnošću i reklama
12.Komunikacijski vidovi i konteksti
13.Teme i dileme u društvenom komuniciranju
14.Teorijska razmišljanja o komuniciranju; teorijski korijeni komunikologije; istraživački metodi u komunikologiji
15.Završno razmatranje

Provjera znanja će se vršiti tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), jednog (1) ogleda (eseja) na temu iz programa (5 bodova) i redovnog pohađanja predmeta (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova.

Završni ispit obavlja se pismeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova.

Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50).

Za uspješno ispunjenje predmetnih obaveza, odnosno za sticanje minimalne prolazne ocjene (6), student mora ukupno osvojiti najmanje 51 bod iz predispitnih i ispitnih obaveza na predmetu. Ocjena sedam (7) odražava uspjeh od 61 do 70 bodova, ocjena osam (8) od 71 do 80 bodova, ocjena devet (9) od 81 do 90 bodova, a ocjena deset (10) od 91 do 100 bodova.

Ostale upute o ispunjavanju predispitnih obaveza i ispita studenti će dobiti u ažuriranom nastavnom programu predmeta u provoj sedmici semestra. Ostali uslovi pohađanja predmeta i polaganja ispita iz predmeta bliže su definisani u Pravilima studiranja Univerziteta u Banjoj Luci: http://unibl.org/sr/studije/pravila-studiranja

Nastava na predmetu će se izvoditi predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadanih materijala i pisanjem kolokvija i radova iz predispitnih obaveza. Najvažnija predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i pisanje predispitnih obaveza u toku semestra.
Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta (potpis), student(ica/kinja) može ukupno izostati najviše tri sedmice, odnosno 20% nastave svih časova i predavanja i vježbi na predmetu (15 časova).
Međutim, samo oni studenti koji redovno pohađaju i časove predavanja i časove vježbi mogu dobiti bodove za pohađanje. Studente koji se budu posebno isticali u radu na času, nastavnik može nagraditi i sa dodatnim bodovima.