Navigacija

N20-66 - Odnosi s javnošću u novim medijima

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Novinarstvo i komunikologija
Naziv Odnosi s javnošću u novim medijima
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
N20-66 obavezan 6 2P + 2V 6.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta
Cilj predmeta ”Odnosi s javnošću u novim medijima” je detaljno predstavljanje aspekata novih medija, prvenstveno društvenih, te njihove uloge u kampanjama odnosa s javnošću. Za razliku od klasičnih odnosa s javnošću, ovdje se detaljno razmatraju planovi kampanja u različitim novim medijima, kao što su Fejsbuk, Gugl, Instagram, Tviter, Jutjub i internetske prodavnice. Takođe, predmet ima za cilj da ponudi praktične i iskustveno provjerljive modele organizacije OSJ u novim medijima, te nadogradnju tradicionalnih promotivnih miskeva.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Studenti će nakon slušanja predmeta biti sposobni da razumiju odnos između OSJ i novih medija, pogotovo iz ugla privatnosti i etičkih načela. Takođe, studenti će biti osposobljeni da kreiraju kampanje na Fejsbuku, Guglu, Jutjubu, Instagramu, kao i da razumiju osnovne aspekte poslovanja na internetu. Na kraju, studenti će dobiti praktična znanja iz oblasti kreiranja komunikacijskog plana, koji se može upotrebljavati u njihovim ličnim i poslovnim obavezama.
Sadržaj predmeta
1. Pojam i definisanje odnosa s javnošću 2. Komunikacija u odnosima s javnošću 3. Savremeni odnosi s javnošću 4. Novi mediji - šta (ni)su novi mediji 5. Principi novih medija 6. Podjela društvenih medija 7. Alati društvenih medija u odnosima s javnošću 8. Odnosi s javnošću i internet 9. Internetske stranice, blogovi, podkasti 10. Društvene mreže (Facebook, Instagram, Twiter, LinkedIn, TikTok, YouTube) u funkciji odnosa s javnošću 11. Realizacija onlajn odnosa s javnošću 12. Komunikacija organizacije i njenih pratilaca na društvenim mrežama 13. Korištenje veb stranica druptvenog umrežavanja u različitim industrijama 14. Arhivi, biblioteke i muzeji u doba društvenog veba 15. Zaključna razmatranja
Metode izvođenja nastave
Nastava na predmetu izvodiće se predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadatih materijala i pisanjem kolokvija i radova iz predispitnih obaveza. Temeljna predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i pisanje predispitnih obaveza u toku semestra. Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta (potpis), student(ica/kinja) može ukupno izostati najviše tri sedmice, odnosno 20% nastave svih časova i predavanja i vježbi na predmetu (15 časova). Međutim, samo oni studenti koji redovno pohađaju i časove predavanja i časove vježbi mogu dobiti bodove za pohađanje. Studente koji se budu posebno isticali u radu na času, nastavnik može nagraditi i sa dodatnim bodovima.
Literatura
  1. Blek, S. (1998). Odnosi s javnošću. Beograd: Clio.
  2. Manovič, L. (2015). Jezik novih medija. Beograd: Clio.
  3. Čefi, D. (2018). Digitalni marketing: planiranje i optimizacija. Beograd: Viva trejd MB.
  4. Demeterffy Lančić, R. (2010). Novi mediji i odnosi s javnošću. Medijske studije, 1 (1-2), 157-169.
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Provjera znanja vršiće se tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), jednog (1) istraživačkog rada o temi iz programa (5 bodova) i urednog i aktivnog pohađanja predmeta (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Aktivno pohađanje predmeta Da bi stekao bodove za aktivno pohađanje predmeta, student(ica/kinja) može ukupno izostati najviše 15 časova, odnosno 20% nastave iz predmeta. Kolokvij Kolokvij je kreativni rad koji se izvodi u toku semestra. Nastavnik će na početku semestra bliže objasniti način izvođenja i termine kolokvija. Za studente koji, iz bilo kojeg razloga, ne urade kolokviju, smatraće se da ga nisu položili i dobiće nula (0) bodova. Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50).