Navigacija

N-43 - Literarno novinarstvo

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Novinarstvo i komunikologija
Naziv Literarno novinarstvo
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
N-43 izborni 6 2P + 2V 5.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Prema pravilima studiranja Prvog ciklusa studija Položena dva kolokvijalna ispita koja se sastoje od: 1. Pisanja individualnog narativa s elementima fikcije i faktografije (književno-publicistički stil) 2. Timski narativ s uvažavanjem pravila pisanja dugih formi.
Ciljevi izučavanja predmeta
Osnovno usmerenje u okviru predmeta jeste razvijati sposobnost studenata da u konstrukciji medijske forme i u priređivanju medijskog sadržaja, primene što više adekvatnih elemenata lepog i kreativnog pisanja, a kroz ravnotežu faktografije i deskripcije i uz adekvatnu primenu stilskih figura, postupka fokalizacije, ugla trećeg lica, onlajn priče i drugo.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Studenti će imati priliku da slušaju o značaju veštine pisanja novinara-pisca kroz favorizovanje detalja, originalnosti i dinamike, te o potrebi upotrebi različitih hibridnih i književnih formi pisanja sadržaja u literarnom novinarstvu. Studenti će moći da razlikuju publicističku naraciju od književne literature u formi priče, ali će imati priliku i da razumeju da je literarno novinarstvo humanizovana i estetizovana forma savremenog novinarstva koje unapređuje tehnike pisanja u novinarstvu približavanjem književnosti.
Sadržaj predmeta
Značenje pojma narativno novinarstvo (teorijski pristupi: Svetlana Aleksijević, Ana Politkovskaja, Rudolf G. Vagner, Pedro Rosa Mendesa, Volt Harington, Norman Sims, Sonja Parat, Žan Vit, Džos Kajtner) 2. Naracija u novinarskoj publicistici (Hartsok, Šadson, prvi talas u 19. veku) 3. Edvard Skrips i orijentacija prema „malim pričama“ 4. Subjektivnost u narativnim formama pisanja; Tom Vulf u narativnom novinarstvu 5. Drugi talas narativne publicistike (Norman Majler, Džon Fante i Džoan Didion) 6. Narativna publicistika Trumana Kepota i publicistika Boba Bjekera 7. Uticaj dokumentarnog romana i filma na literarno novinarstvo 8. Fenomen Majl-Mur i gonzo 9. Forme kratke priče; reportaža, reportaža u prvom licu, esej, novele, feljtoni, memoari, memoarski podstil. 10. Esej na internetu i naracija u onlajn medijima (Milivoj Anđelkoivć) 11. Film i narativno novinarstvo 12. Književne forme u novinarstvu – autobiografija i biografija 13. Vremenski kontekst, razvijanje likova, gomilanje hibridnih elemenata, značaj scene, lažno treće lice, nekonvencionalne forme i fokalizacija u naraciji 14. Naracija u onlan medijima 15. Koncept slave, slavne ličnosti i specifičnost narativa u takozvanim rijaliti emisija
Metode izvođenja nastave
Nastava i vežbe izvode se primenom različitih nastavnih metoda i pristupa. Pored primene frontalnog nastavnog rada ex catedra, koriste se i metode: uključivanja i interakcije, diskusije u malim grupama – panel diskusije i simulacije problema izučavanja, analiza sadržaja i istraživanje studenata – samostalno i u grupama. Na predavanjima se iznose primeri studija slučaja i vrši hipotetička analiza datih primera. Sve nastavne jedinice nastavnik prezentuje multimedijalno, koristeći savremene nove medije u obrazovanju.
Literatura
  1. Tapavički Duronjić, Tatjana. (2019). „Literarno novinarstvo i naracija“. Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci: Banja Luka. Džon Fante, (2007). „Put za Los Anđeles“. Beograd: LOM. Snouden, E. (2014). „Dosije Snouden“. Beograd: "Evro-Giunti“ Malović, N. (2014). „Jedro nade“. Beograd: Laguna. Salmon, K. (2011). „Strategija Šeherzade“. Beograd: Clio. Breton, F. (2000). „Izmanipulisana reč“. Beograd: Clio. Nojbauer, H. J. (2010). „Fama-istorija glasina“. Beograd: Clio. Džon Fante, (2
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Pored osnovne literature za ispit; studenti u okviru predmeta čitaju obavezna dva dela; jedno iz opusa književne literature i drugo delo iz oblasti publicistike. (Za 2016/2017: Snouden, E.(2014). Dosije Snouden. Beograd: "Evro-Giunti“ i Malović, N. (2014). Jedro nade. Beograd: Laguna. Dela se analiziraju prema elementima; deskripcija, faktografija, fokalizacija, diskurs, ugao trećeg lica, scene, stilske figure (figure misli, figure poređenja...) i brane usmeno. Svaka odbrana pročitanog dela može da se boduje do 15 ECTS bodova. Pisanje reportaže do ECTS 10 bodova Prisustvo 5 ECTS bodova, aktivnost 5 ECTS bodova Usmeni 50 ECTS bodova U okviru predmeta studenti treba da vežbaju kreativno pisanje i vrše komparativne analize novinarske i književne priče,
Posebna naznaka
Izborni predmet