Socijalna politika

U ovom predmetu studenati upoznavaju socijalno-političke teorije, doktrine, modele i koncepcije socijalne politike, njihov nastanak, karakteristike, prednosti i ograničenja kao međusobne uticaje. Takođe, studenti upoznavaju savremene socijalne probleme i odnos i politiku različitih vrednosnih i ideolškokih orijentacija prema njima. Studenti će upoznati i karakteristike osnovnih područja socijalne politike i savremene trendove u njima.

Posle završenog kursa studenti će moći da koriste usvojena znanja o teorijama i doktrinama socijalne politike kao i njenim modelima i koncepcijama. Ishod učenja biće i razumijevanje teorija i doktrina, modela i koncepcija socijalne politike i njihovih dometa i slabosti. Nakon završenog kursa, studenti će moći da analiziraju socijalne politike različitih zemalja, da ih kompariraju, da kritički preispituju različite modele socijalne politike i da upotrebljavaju stečena znanja u svom profesionalnom rastu.

1. Socijalno-političke teorije i doktrine;
2. Kritike socijalne politike države blagostanja;
3. Građansko konzervativna liberalna tradicija i neoliberalističke teorije,
4. Kritičke i radikalne koncepcije socijalne politike;
5. Modeli socijalne politike;
6. Socijalna politika zemalja u razvju;
7. Socijalna politika zemalja u tranziciji;
8. Socijalni problemi, pojam, definicija i karakteristike;
9. Siromaštvo,
10. Nnezaposlenost,
11. Starenje stanovništva, depopulacija i «demografska eksplozija»,
12. Manjinske i marginalizovane grupe, diskriminacija, rasizam i isključenost,
13. Socijalne bolesti i društvene devijacije.
14. Socijalna sigurnost po osnovu rada i socijalno osigueanje;
15. Socijalna zaštita i drugi vidovi obezbjeđenja socijalne sigurnosti.

1. 1. Ana Gavrilović : Socijalna politika (udžbenik), Filozofski fakultet Banja Luka, Banja Luka, 2005;

2. 2. Milosav Milosavljević (redaktora) i ostali: Socijalna politika u tranziciji, Centar za proučavanje alternativa i «Socijalna misao» Beograd, 1998;

3. 3. Milosav Milosavljević, Devijacije i društvo, Draganić, Beograd, 2003.

4. Aktuelni zakoni iz sistema socijalne sigurnosti

Provjera znanja će se vršiti tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova
Predispitne obaveze se sastoje iz dva kolokvijuma. Kolokvijum se sprovodi u obliku testa koji sadrži po 20 pitanja iz dijela nastavnog procesa koji je obrađivan. Kolokvijumi se obavljaju za vrijeme vježbi. Svaki kolokvijum nosi po 20 bodova.
U predispitne obaveze spada redovno pohađanje nastave što se vrednuje sa 5 bodova i aktivnog učestvovanja na nastavi putem kratke prezentacije studenata na predavanjima i vježbama, što se vrednuje sa 5 bodova. Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova
Završni ispit obavlja se usmeno odgovorom studenata na tri odabrana pitanja iz cjelokupnog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova.

Nastava će se izvoditi u vidu izlaganja, pauer-point prezentacija, diskusija, izlaganja studenata, grupne rasprave, i konsultacije sa profesorom i asistentom.