GI - Geotehničko inženjerstvo
Specifikacija predmeta | ||||
---|---|---|---|---|
Tip studija | Akademske studije drugog ciklusa | |||
Studijski program | Građevinarstvo | |||
Naziv | Geotehničko inženjerstvo | |||
Akronim | Status predmeta | Semestar | Fond časova | Broj ESPB |
GI | obavezan | 1 | 2P + 2V | 5.0 |
Nastavnici | ||||
Nastavnik (predavač) | ||||
Nastavnik/saradnik (vežbe) | ||||
Uslovljnost drugim predmetima | Oblik uslovljenosti | |||
- | - | |||
Ciljevi izučavanja predmeta | ||||
Studenti se obučavaju u analiziranju odabiru optimalne geotehničke konstrukcije u zavisnosti o uslovima lokacije, namjenama konstrukcije. Sticanja znanja u analizi opterećenja, modelima proračuna i dimenzionisanju geotehničke građevine. | ||||
Ishodi učenja (stečena znanja) | ||||
Student je sposoban da sagleda, opiše uticaje i da dimenzionišegeotehničke građevine (plitki i duboki temelji, potporni zidovi, zagatne stijene, građevinske jame, iskope i nasipe). | ||||
Sadržaj predmeta | ||||
Uvod u geotehničko inženjerstvo. Eurokod 7. Vrste i nosivost plitkih temelja u različitim tipovima tla i stijena. Slijeganje plitkih temelja. Proračunske metode stabilnosti prirodnih i vještačkih kosina. Djelovanja na kosine i postupci stabilizacije. Vrste potpornih konstrukcija i određivanje zemljanih pritisaka. Djelovanja i provjere stabilnosti potpornih konstrukcija. Primjena, vrste i nosivost dubokih temenja. Djelovanje i prenos sila u grupama šipova. Vrste nasutih građevina i osnove zbijanja tla. Izvođenje zemljanih građevina i provjera stabilnosti. Uvod u dinamiku tla i osnove cikličnog ponašanja tla. Tipični primjeri seizmičkog geotehničkog inženjerstva. Pojednostavljeni seizmički geotehnički proračun. | ||||
Metode izvođenja nastave | ||||
Auditorna predavanja i praktične vježbe. Izrada godišnjih zadataka uz konsultacije sa saradnikom. Rad u laboratoriji i na terenu. | ||||
Oblici provere znanja i ocenjivanje | ||||
Samostalni godišnji zadatak se brani tokom semestra u terminima predavanja, vježbi ili konsultacija. Uslov za izlazak na kolokvij je odbranjen godišnji zadatak sa njemu pripadajućim dijelom gradiva. Studenti koji ne polože kolokvije tokom semestra, polažu integralni dio ispita, bodovan zbirnim brojem bodova oba kolokvija. Svaka od provjera se smatra uspješnom ukoliko student ostvari minimalno 51 % bodova predviđenih za provjeru znanja. U tabeli ispod se daju procenti koji se mogu osvojiti za pojedine aktivnosti i provjere znanja. | ||||
Posebna naznaka | ||||
Uslov za izlazak na ispit je urađen i odbranjen godišnjii zadatak. Ukoliko student ostvari više od 3 izostanka, obavezan je da ponovo upiše predmet. |