Navigacija

N20-23 - Sociologija kulture i umjetnosti

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Novinarstvo i komunikologija
Naziv Sociologija kulture i umjetnosti
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
N20-23 izborni 4 2P + 1V 5.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vježbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
nema uslova /
Ciljevi izučavanja predmeta
U okviru sociologije kulture biće obrađeni pojam kulture, odnos kulture i društva, funkcije kulture u društvu, kulturne potrebe i vrijednosti, kulturni procesi kao što su: socijalizacija i konformizam, etnocentrizam i kulturni relativizam, multikulturalizam i interkulturalizam; kulturni konflikti, kultura tolerancije, potkultura, kontrakultura. Studenti će se upoznati sa obilježjima masovne i popularne kulture, kao i sa životnim stilovima. Posebna nastavna jedinica biće posvećena antifeminizmu u kulturi. U okviru sociologije umjetnosti biće obrađeni predmet, ciljevi i zadaci ove naučne oblasti, a pažnju ćemo posvetiti reprodukciji umjetničkog djela u kontekstu potrošačkog društva.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Studenti će moći razumjeti i samostalno analizirati osnovne pojmove iz kulture i najvažnije kulturne fenomene, samostalno pratiti osnovne teorijske i empirijske domašaje u okviru socioloških i srodnih istraživanja kulture, s posebnim osvrtom na savremene teorije i društva, steći sveobuhvatna znanja i kritički pristup kulturnim procesima, umjetnosti i promjenama koje utiču na socijalni pejzaž savremenih društava, kao i samostalno prosuđivati o savremenim dilemama i pitanjima iz ove oblasti. U okviru sociologije umjetnosti studenti će moći da shvate i analiziraju društvenu uslovljenost umjetničkih dijela i da se upoznaju sa nekim od oblika umjetnosti.
Sadržaj predmeta
1. Upoznavanje sa pojmom i predmetom sociologije kulture; Dihotomni modeli kulture; 2. Vrijednosti, simboli i mitovi; 3. Kultura i jezik; 4. Kulturni procesi: socijalizacija, konformizam, akulturacija, enkulturacija; 5. Kulturni relativizam i etnocentrizam, multikulturalizam i interkulturalizam; 6. Teorije kulturne participacije; 7. Funkcije kulture; 8. Masovna i popularna kultura; 9. Slava i kultura slavnih; 10. Životni stilovi; 11. Rasa i kultura; 12. Reprodukcija umjetnosti u savremenoj kulturi; 13. Antifeminizam i kultura; 14. Istraživanja o kulturnoj participaciji u regionu; 15. Sociologija umjetnosti.
Metode izvođenja nastave
Predavanja i vježbe sa interaktivnim učenjem. Interaktivno učenje po grupama. Prikazivanje video materijala i dokumentarnih filmova. Seminari iz literature. Pisani samostalni radovi i prezentacije na času. Konsultacije.
Literatura
  1. Koković, Dragan (2005). Pukotine kulture (drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje). Novi Sad: Prometej.
  2. Vukojević, Bojana (2024). Kulturna participacija građana Republike Srpske: sociološka analiza kulturnih potreba, navika i ukusa. [Doktorska disertacija, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci]. eteze.unibl.org (str. 11-41.)
  3. Mesić, Milan (2006). Multikulturalizam. Zagreb: Školska knjiga. (str. 265-271.)
  4. Jasenka; Savić, Svenka; Slapšak, Svetlana (ur.) (2010). Kultura, drugi, žene. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Hrvatsko filozofsko društvo, Plejada. (str. 203-233). Aleksander, Viktorija (2007). Sociologija umjetnosti. Beograd: Clio. (str. 113-126, 211-219)
  5. Dodatna: Ilić, Miloš (1991). Sociologija kulture i umetnosti. Beograd: Naučna knjiga. Klosovska, Antonjina (2001). Sociologija kulture. Beograd: Čigoja štampa. Iglton, Teri (2017). Kultura. Beograd: Clio. Bauman, Zygmunt (2017). Retrotopia. Cambridge: Wiley. Maširević, Ljubomir (2020). Popularna kultura. Beograd: Čigoja štampa. Vukadinović, Maja (2013). Zvezde supermarket kulture. Beograd: Clio.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Provjera znanja vršće se tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, na završnom ispitu, u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Završnom ispitu mogu pristupiti svi studenti koji su ispunili predispitne obaveze. Završni ispit se organizuje usmeno. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvijuma (po 20 bodova), aktivnosti tokom nastave i vježbi (5 bodova) i redovnog pohađanja predmeta (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno ostvariti 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50). U zavisnosti od ostvarenog broja bodova konačna ocjena se formura prema Pravilima studiranja na prvom i drugom ciklusu studija na Univerzitetu u Banjoj Luci.
Posebna naznaka
/