N-1 - Uvod u političke nauke

Specifikacija predmeta
Tip studija	Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program	Novinarstvo i komunikologija
Naziv	Uvod u političke nauke
Akronim	Status predmeta	Semestar	Fond časova	Broj ESPB
N-1	obavezan	1	3P + 3V	7.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)	prof. dr Vlade Simović
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima				Oblik uslovljenosti
Upisan prvi semestar.				Uslovi pohađanja predmeta i polaganja ispita iz predmeta bliže su definisani u Odluci o praćenju i vrednovanju rada studenata u školskoj 2013/2014. godini Fakulteta političkih nauka.
Ciljevi izučavanja predmeta
Uvod u političke nauke jedan je od temeljnih politikoloških predmeta i zbog toga se izučava u prvoj godini studija. U okviru Uvoda u političke nauke studenti se upoznaju sa osnovama nauke o politici i najvažnijim političkim fenomenima. Riječ je pojavama poput politike, države, moći, demokratije, elita, ideologije, partija, liderstva, političke kulture i globalizacije. Osnovni cilj predmeta Uvod u političke je da osposobi studente za dalji rad i savladavanje ostalih politikoloških predmeta.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Po uspješnom završetku predmeta Uvod u političke nauke student stiče i razvija odgovarajuće znanje i sposobnosti neophodne za dalji nastavak studija u okviru upisanog studijskog programa.
Sadržaj predmeta
1. Problem definisanja politike 2. Antičko i srednjovjekovno shvatanje politike 3. Novovjekovno shvatanje politike i savremeni izazovi politike 4. Država 5. Oblici države 6. Moć 7. Ponavljanje gradiva iz prvog dijela (prvi kolokvijum) 8. Demokratija 9. Elite 10. Ideologija i ideologije 11. Političke partije 12. Liderstvo 13. Politička kultura 14. Globalizacija 15. Ponavljanje gradiva iz drugog dijela (drugi kolokvijum)
Metode izvođenja nastave
Predviđeno je da se nastava izvodi kroz časove nastave i časove vježbi u skladu sa usvojenim akademskim kalendarom i rasporedom održavanja nastave i vježbi za aktuelni semestar u kojem se oni izvode.
Literatura
Kecmanović, Nenad (2009) „Politika, država i moć: studije iz političke teorije“, Čigoja štampa, Beograd 2. Kecmanović, Nenad (2011) „Elementi vladavine: studije iz političke teorije“, Čigoja štampa, Beograd
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Provjera znanja će da se vrši tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, kroz usmeno ispitivanje u vrijeme ispitnih rokova. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva kolokvijuma (po 20 bodova), jednog seminarskog rada na zadanu temu (5 bodova) i urednog i aktivnog pohađanja predmeta (5 bodova). Kroz predispitne obaveze student može da se osvoji najviše 50 bodova. Završni ispit se obavlja usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Na završnom ispitu je moguće ostvariti najviše 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog u okviru svih elemenata provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz završnog ispita (maksimalno 50). Za uspješno ispunjenje predmetnih obaveza, odnosno za sticanje minimalne prolazne ocjene (6), student mora ukupno osvojiti najmanje 51 bod iz predispitnih i ispitnih obaveza na predmetu. Ocjena sedam (7) odražava uspjeh od 61 do 70 bodova, ocjena osam (8) od 71 do 80 bodova, ocjena devet (9) od 81 do 90 bodova, a ocjena deset (10) od 91 do 100 bodova.