Uvod u političke nauke
Nema podataka
Upisan prvi semestar.
Uslovi pohađanja predmeta i polaganja ispita iz predmeta bliže su definisani u Odluci o praćenju i vrednovanju rada studenata u školskoj 2013/2014. godini Fakulteta političkih nauka.
Uvod u političke nauke jedan je od temeljnih politikoloških predmeta i zbog toga se izučava u prvoj godini studija. U okviru Uvoda u političke nauke studenti se upoznaju sa osnovama nauke o politici i najvažnijim političkim fenomenima. Riječ je pojavama poput politike, države, moći, demokratije, elita, ideologije, partija, liderstva, političke kulture i globalizacije. Osnovni cilj predmeta Uvod u političke je da osposobi studente za dalji rad i savladavanje ostalih politikoloških predmeta.
Po uspješnom završetku predmeta Uvod u političke nauke student stiče i razvija odgovarajuće znanje i sposobnosti neophodne za dalji nastavak studija u okviru upisanog studijskog programa.
1. Problem definisanja politike
2. Antičko i srednjovjekovno shvatanje politike
3. Novovjekovno shvatanje politike i savremeni izazovi politike
4. Država
5. Oblici države
6. Moć
7. Ponavljanje gradiva iz prvog dijela (prvi kolokvijum)
8. Demokratija
9. Elite
10. Ideologija i ideologije
11. Političke partije
12. Liderstvo
13. Politička kultura
14. Globalizacija
15. Ponavljanje gradiva iz drugog dijela (drugi kolokvijum)
Kecmanović, Nenad (2009) „Politika, država i moć: studije iz političke teorije“, Čigoja štampa, Beograd
2. Kecmanović, Nenad (2011) „Elementi vladavine: studije iz političke teorije“, Čigoja štampa, Beograd
Provjera znanja će da se vrši tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, kroz usmeno ispitivanje u vrijeme ispitnih rokova.
Predispitne obaveze se sastoje iz: dva kolokvijuma (po 20 bodova), jednog seminarskog rada na zadanu temu (5 bodova) i urednog i aktivnog pohađanja predmeta (5 bodova). Kroz predispitne obaveze student može da se osvoji najviše 50 bodova. Završni ispit se obavlja usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Na završnom ispitu je moguće ostvariti najviše 50 bodova.
Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog u okviru svih elemenata provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz završnog ispita (maksimalno 50). Za uspješno ispunjenje predmetnih obaveza, odnosno za sticanje minimalne prolazne ocjene (6), student mora ukupno osvojiti najmanje 51 bod iz predispitnih i ispitnih obaveza na predmetu. Ocjena sedam (7) odražava uspjeh od 61 do 70 bodova, ocjena osam (8) od 71 do 80 bodova, ocjena devet (9) od 81 do 90 bodova, a ocjena deset (10) od 91 do 100 bodova.
Predviđeno je da se nastava izvodi kroz časove nastave i časove vježbi u skladu sa usvojenim akademskim kalendarom i rasporedom održavanja nastave i vježbi za aktuelni semestar u kojem se oni izvode.
