Kako gradovi mogu da odgovore na prirodne i društvene krize, a da istovremeno ostanu mjesta u kojima se kvalitetno živi, pitanje je u središtu međunarodne naučne konferencije „Mjesta i tehnologije 2026” („Places and Technologies 2026”), koja je otvorena 24. septembra 2026. godine na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
Skup je okupio više od 100 naučnika i istraživača iz regiona i inostranstva, a ovogodišnja konferencija održava se pod sloganom „Teška vremena zahtijevaju prilagođavanje gradova” („Gloomy Times Demand Cities to Adapt”).
U središtu skupa su arhitektura, urbanizam i graditeljstvo, ali i širi procesi koji određuju način na koji se gradovi razvijaju i prilagođavaju savremenim izazovima.
Direktorka konferencije prof. dr Aleksandra Đukić rekla je da stručnjaci razmatraju na koji način savremeni gradovi treba da se razvijaju kako bi mogli da odgovore na sve složenije izazove.
Ona je ocijenila da je koncept „srećnih gradova” jedan od mogućih odgovora na brojne probleme savremenog urbanog života, jer grad posmatra kao prostor koji neposredno utiče na kvalitet života.
Ovom temom posebno se bavila profesorka Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Eva Vaništa Lazarević, koja je ukazala na to da koncept srećnog grada prevazilazi njegovu fizičku strukturu i objedinjuje ideje pametnog, otpornog i ekološkog grada.
Grad, kako je istaknuto, nije samo skup ulica, zgrada i trgova već prostor u kojem se odvija svakodnevni život i koji svojim uređenjem neposredno utiče na kvalitet života stanovnika.
Na značaj zaštite javnog interesa u planiranju i uređenju prostora ukazao je dekan AGGF UNIBL prof. dr Saša Čvoro, naglasivši da se tim pitanjima moraju baviti i država i lokalne zajednice.
„Istovremeno, pokušavamo biti mjesto razgovora. Nažalost, svjedoci smo dešavanja u prostoru i to je problem star dvadesetak godina, kada su ugašeni Urbanistički zavod i Institut za ispitivanje materijala i konstrukcija. Uloga Fakulteta je da pokušamo zajedno, onima koji donose odluke, da ukažemo kako bi trebalo da se ponašamo u prostoru”, naveo je Čvoro.
Učesnike konferencije je u ime Univerziteta u Banjoj Luci pozdravila v. d. prorektora za nastavu, studentska pitanja i kvalitet prof. dr Milica Balaban.
Ona je istakla značaj održavanja ovakvog međunarodnog naučnog skupa u Banjoj Luci, naglasivši da Univerzitet nastoji da podrži razmjenu znanja i iskustava i da dodatno jača međunarodnu naučnu saradnju. Navela je da ovakvi skupovi doprinose vidljivosti Univerziteta u Banjoj Luci na međunarodnoj naučnoj mapi i otvaraju prostor za nove oblike saradnje.
Ova konferencija, koja se održava već 11 godina, okuplja stručnjake iz različitih dijelova svijeta koji se bave budućnošću gradova i prostora. Posebna pažnja posvećena je primjeni novih tehnologija i njihovoj ulozi u oblikovanju savremene urbane sredine.
Ovogodišnja konferencija usmjerena je na pitanja otpornosti gradova i njihove sposobnosti da se prilagode prirodnim i društvenim promjenama. U vremenu klimatskih, ekonomskih i društvenih kriza sve važnije postaje pitanje kako gradove učiniti otpornijim i sposobnijim da odgovore na izazove budućnosti.
Inače, domaćin konferencije je AGGF UNIBL, u saradnji sa Arhitektonskim fakultetom Univerziteta u Beogradu i njihovom Urban laboratorijom za regeneraciju grada (UrBan Lab).
Konferencija se svake druge godine održava u drugom značajnom gradu Srednje Evrope, a ove godine domaćinstvo je pripalo Banjoj Luci.
Tokom skupa biće predstavljeni naučni radovi i rezultati istraživanja, uz razmjenu znanja i iskustava stručnjaka iz regiona i inostranstva.
Konferencija će trajati do 26. septembra.
Foto: D. Desnica
