N-60 - Media literacy

Course specification
Type of study	Bachelor academic studies
Study programme
Course title	Media literacy
Acronym	Status	Semester	Number of classes	ECTS
N-60	mandatory	7	2L + 2E	5.0
Lecturers
Lecturer	prof. dr Dragana Trninić
Lecturer/Associate (practicals)
Prerequisite				Form of prerequisites
Learning objectives
Predmet sadrži širi aspekt medijske pismenosti. Ciljevi se odnose na upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i elementima medijske pismenosti, njenog sadržaja, kao i razlika u odnosu na medijsko obrazovanje. Cilj je da studenti bliže upoznaju: razvoj i nivoe medijske pismenosti, njen konceptualni okvir, medijsko obrazovanje, medijsku i informacionu pismenost (MIL), strategije i pravce razvoja medijskog obrazovanja, aktere i vještine medijske pismenosti, vodeće orijentacije medijske pismenosti, nove načine učenja milenijumske generacije kroz medijsku pismenost, pet ključnih koncepata medijske pismenosti i ovladaju medijskim kompetencijama neophodnim za sve nivoe medijske pismenosti. Konačno, cilj je da studenti postanu medijski pismeni i upravljaju medijima i medijskim sadržajem, a ne obrnuto.
Learning outcomes
Studenti će, u okviru izučavanja ovog predmeta, steći znanje o osnovnom konceptu i sadržaju medijske pismenosti, uvid u polje medijske pismenosti i ovladati vještinama medijske pismenosti. Nakon pohađanja predmeta, studentima će biti jasni najvažniji aspekti medijske pismenosti, načini sticanja različitih nivoa medijskog obrazovanja, kao i njihova primjena u svakodnevnom korištenju medijskog sadržaja. Znanje koje steknu omogućiće im lakše svakodnevno djelovanje uz pomoć medija, kritički pristup medijskom sadržaju, olakšati komunikaciju i osposobiti ih za kreiranje medijskog sadržaja, učestvovanje i komuniciranje uz pomoć medija
Content
1. Medijska pismenost: definisanje pojma, pojava i razvoj 2. Razlike između medijske pismenosti i medijskog obrazovanja 3. Četiri modela medijskog obrazovanja 4. Pet ključnih koncepata medijske pismenosti 5. Značaj, vještine i nove vrijednosti medijske pismenosti 6. Konceptualni okvir medijske pismenosti 7. Međunarodni razvoj koncepta medijskog obrazovanja 8. Medijska i informaciona pismenost (MIL) 9. Medijska pismenost kao sistem kompetencija 10. Medijska publika 11. Fenomen viška informacija 12. Efekti uticaja medija 13. Sadržaj masovnih medija u odnosu na stvarnost 14. Ishodi i ciljevi učenja medijske pismenosti 15. Medijska pismenost u Bosni i Hercegovini
Teaching Methods
Nastava na predmetu izvodiće se predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadatih materijala i pisanjem kolokvija i radova iz predispitnih obaveza. Temeljna predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i pisanje predispitnih obaveza u toku semestra. Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta (potpis), student(ica/kinja) može ukupno izostati najviše tri sedmice, odnosno 20% nastave svih časova i predavanja i vježbi na predmetu (15 časova). Međutim, samo oni studenti koji redovno pohađaju i časove predavanja i časove vježbi mogu dobiti bodove za pohađanje. Studente koji se budu posebno isticali u radu na času, nastavnik može nagraditi i sa dodatnim bodovima.
Literature
Trninić, D. (2017). Konceptualni okvir medijske pismenosti. Banja Luka: Udruženje za filozofiju i društvenu misao. (Original title) 2. Poter, Dž. (2011). Medijska pismenost. Beograd: Clio. (Original title) 3. Ibrahimbegović Tihak, V. (2015). Medijska pismenost u digitalnom dobu, Sarajevo: Internews u Bosni i Hercegovini. (Original title) 4. Tajić, L. (2013). Medijska pismenost u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Internews u Bosni i Hercegovini. (Original title) 5. Jolls, T. (2008). Literacy for 21st Century: An Overview & Orientation Guide To Media Literacy Education, Center for Media Literacy (Original title)
Evaluation and grading
Provjera znanja vršiće se tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), jednog (1) istraživačkog rada o temi iz programa (5 bodova) i urednog i aktivnog pohađanja predmeta (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova.