S-39 - Socijalna patologija

Specifikacija predmeta
Tip studija	Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program	Sociologija
Naziv	Socijalna patologija
Akronim	Status predmeta	Semestar	Fond časova	Broj ESPB
S-39	obavezan	6	3P + 3V	7.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)	prof. dr Ranka Perić-Romić
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima				Oblik uslovljenosti
Upisan peti semestar				Uslovi pohađanja predmeta i polaganja ispita iz predmeta bliže su definisani u Odluci o praćenju i vrednovanju rada studenata u akademskoj godini 2013/2014. na Fakulteta političkih nauka.
Ciljevi izučavanja predmeta
Cilj je studenti i studentkinje budu osposobljeni za razumijevanje međusobnih povezanosti socijalno-patoloških pojava i društvenih devijacija, kao i samostalno kritičko razumijevanje uticaja savremenih procesa na socijalno-patološke pojave i društvene devijacije.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Kroz različite oblike aktivnosti studenti i studentkinje će moći potpunije identifikovati i razumjeti socijalno-patološke pojave i društvene devijacije. Biće u stanju da kritički pristupe objašnjavanju, samostalnom istraživanju i analiziranju socijalno-patoloških pojava i društvenih devijacija. Studenti i studentkinje biće osposobljeni za razumijevanje međusobnih povezanosti socijalno-patoloških pojava i društvenih devijacija, kao i samostalno kritičko razumijevanje uticaja savremenih procesa na socijalno-patološke pojave i društvene devijacije.
Sadržaj predmeta
Osnovne teme: 1. Socijalna patologija 2. Socijalizacija, vrijednosti i norme 3. Društvene devijacije 4. Socijalni problemi, nezaposlenost i siromaštvo 5. Alkoholizam 6. Narkomanija 7. Prostitucija 8. Kriminalitet 9. Maloljetnička delinkvencija 10. Agresija i nasilje 11. Porodično nasilje 12. Mobing 13. Samoubistvo 14. Psihopatološke devijacije 15. Drugi oblici devijacija i socijalno-patoloških pojava
Metode izvođenja nastave
Nastava na predmetu će se izvoditi predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadanih materijala i pisanjem kolokvija i radova iz predispitnih obaveza. - Temeljna predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i pisanje predispitnih obaveza u toku semestra. - Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta, student može ukupno izostati najviše tri nedjelje, odnosno 20% nastave iz predmeta. Za studente koji kasne na čas više od deset minuta ili koji čas napuste deset i više minuta ranije smatraće se da nisu prisustvovali tom času.
Literatura
Osnovna literatura: Kovačević B., Perić R., Socijalna patologija, Banja Luka, „Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske“, 2009. Dodatna literatura: 1. Alkoholizam i narkomanija kod mladih, Banja Luka, 2010. 2. Arent H., O nasilju, Beograd, 2002. 3. Biro M., Samoubistvo, psihologija i psihopatologija, Beograd, „Nolit“, 1984. 4. Bošković M., Organizovani kriminalitet, Beograd, „Policijska akademija“, 1998. 5. Bukelić J., Droga, mit ili bolest, Beograd, „Velarta“, 2002. 6. Bukelić J., Droga u školskoj klupi, Beograd, „Velarta“, 2002. 7. Vujović T., Od žrtve do delinkventa, Nikšić, 2009. 8. Vuković B., Mobing, Beograd, „Logos"
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnog učešća u istraživačkom radu (do 5 bodova) i prisustva nastavi i vježbama (do 5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Kolokvij Kolokvij je pismeni test koji se izvodi u toku semestra. Nastavnik ili saradnik će na početku semestra bliže objasniti način izvođenja i termine kolokvija. Studenti su obavezni pisati kolokvije i za one koji, iz bilo kog razloga, ne pristupe kolokviju, smatraće se da ga nisu položili i dobiće nula (0) bodova, u skladu sa Odlukom o praćenju i vrednovanju rada studenata u školskoj 2013/2014. godini. Aktivnost Bodove na aktivnost student može steći na osnovu učešća u israživanju koje će biti sprovedeno u toku semestra. Na osnovu učešća i urađenih analiza i izvještaja može steći od 0 do 5 bodova na aktivnost. Završni ispit Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova.