Navigacija
Viber X logo

Izložba doniranih knjiga iz Fonda A. Solženjicina i predavanje pisca Alekseja Varlamova na Filološkom fakultetu

Univerzitet u Banjoj LuciOpšte

Na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci sinoć je otvorena izložba knjiga koje je Fakultetu donirao Dom ruskog zarubežja (emigracije), nazvan po čuvenom ruskom nobelovcu i najpoznatijem disidentu iz sovjetske ere Aleksandru Solženjicinu.


Riječ je o 300 vrijednih publikacija iz ruske istorije, istorijskog i kulturnog nasljeđa ruske emigracije, filozofije, ruskog jezika, bogoslovije, umjetnosti  i lijepe književnosti u izdanju izdavačke kuće „Ruski put“ koja djeluje u sastavu Doma ruskog zarubežja. 

Donirane knjige predstavljaju ogroman doprinos izučavanju Ruskog jezika i književnosti na istoimenom odsjeku Filološkog fakulteta, istakao je dekan prof. dr Mladenko Sadžak, te dodao da one imaju i dublje značenje: „One govore i o ruskom narodu i njihovoj ljubavi prema znanju i spoznaju, o fondaciji Aleksandra Solženjicina, govore i o nama koji smo sa radošću i zahvalnošću primili ovaj poklon, te nadasve o nesumnjivoj povezanosti naša dva naroda i podršci koju nam je Rusija pružala i onda kada su svi drugi bili protiv  nas“. 


Duško Pevulja, rukovodilac  studijskog programa Ruski jezik i književnost na Filološkom fakultetu,  naglasio je da ovaj odsjek koji ukupno broji 80 studenata, iako najmlađi, polako ali sigurno izrasta u jedan od najživljih odsjeka na Fakultetu. „Od studenata na svim odsjecima se očekuje da njihovo izučavanje jezika i književnosti ne ostane samo na tome, nego da oni budu živa vrela različitih aktivnosti koje podrazumijevaju sponu naše sa kulturama naroda čije jezike izučavamo. Imali smo sreću da nam se sa odsjekom za ruski jezik i književnost to očekivanje ispuni “, istakao je Pevulja.

Potvrda tih riječi došla je sa programom koji su izveli studenti druge godine odsjeka za ruski jezik i književnost: 14 članova prevodilačke radionice govorili su fragmente iz isto toliko kratkih priča Aleksandra Solženjicina koje su sami preveli. Pomenuti prevodi, kako je pojasnio prevodilac i pisac Zoran  Kostić, objedinjeni su u upravo objavljenoj knjizi u izdanju Filološkog fakulteta pod nazivom „Mrvice“. 

 
„Solženjicin je bio majstor saopštavanja velikih istina na malom prostoru. A ovaj prevod je dokaz da su i  naši prevodioci u tome zaista uspjeli“, istakao je Kostić. 

U nastavku programa prisutnima se obratila predstavnica Doma ruskog zarubežja  „Aleksandar Solženjicin“ Tatjana Irinarhova, predstavljajući ukratko organizaciju koju zastupa, nakon čega je prisutna publika imala priliku da pogleda i film na istu temu. 

Podsjećajući da je Dom ruskog zarubežja osnovan 1995. s ciljem da radi na očuvanju kulturnih vrijednosti ruske emigracije i da  pomaže  organizacijama koje proučavaju rusku kulturu u inostranstvu, gospođa Irinarhova je naglasila da 19 godina nije dug period, ni za čovjeka ni za jednu organizaciju, ali da je za to vrijeme Dom uradio puno dobrih stvari. „Naša ustanova je na svoj način unikatna, ne samo u Rusiji, već i u inostranstvu. Mi objedinjujemo funkcije biblioteke, muzeja, arhiva,  naučno istraživačkog i kulturnog centra. Imamo svoju izdavačku kuću 'Ruski put'  i istoimeni filmski klub i produkcijsku kuću“, istakla je predstavnica Doma ruskog zarubežja, dodajući da Dom od svog osnivanja realizuje programa poklanjanja knjiga i organizovanja izložbi doniranih publikacija na katedrama za ruski jezik brojnih fakulteta u Rusiji i inostranstvu. „To je jedan od glavnih pravaca našeg rada. Pokrivamo ogroman prostor, od Rusiji, preko Pribaltika, evropskih gradova, do Južne Amerike i Azije. Svake godine poklonimo  oko 30 hiljada knjiga“, naglasila je Irinarhova. 

Ona je izrazila zadovoljstvo što osim predstavnika Doma, u posjete fakultetima kojima doniraju knjige redovno dolaze i dobitnici nagrade „Aleksandar Solženjicin“, što u velikom mjeri doprinosi da se ljudi širom svijeta upoznaju  ne samo sa književnim opusom nobelovca Solženjicina i onim što istoimeni fond radi, nego i sa ruskom književnošću i kulturom uopšte.

Priliku da saznaju više o  navedenom, studenti  i nastavnici Filološkog i ostalih fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci kao i brojna druga prisutna publika, dobili su kroz predavanje poznatog ruskog pisca i profesora Državnog moskovskog univerziteta Alekseja Varlamova, dobitnika nagrade Aleksandar Solženjicin. Budući da se dobar dio njegovog stvaralačkog opusa odnosi na istraživanje i pisanje biografija najpoznatijih ruskih književnika 20. vijeka, i sinoćnje predavanje na Filološkom fakultetu, imalo je naziv „Zabilješke o biografskom žanru“, kroz koje je  Varlamov, kako je sam istakao,  želio da pokaže koliko su važne biografije velikih pisaca i pjesnika i koliko se one odražavaju na sadašnjost. 

 
Autor biografija poznatih ruskih pisaca poput Tolstoja, Bulgakova i Grina, Varlamov je istakao da je baveći se biografskim  književnim žanrom, često dolazio  do neočekivanih saznanja, te da ga je oduvijek intrigiralo da otkrije na koji način su  stvaraoci koji su se rodili u jednoj zemlji, zatim  preživjeli revoluciju i građanski rat,  a onda bili primorani da žive u jednom sasvim drugom sistemu, uspijevali da se izbore sa tim.  „Mnogi nisu uspijevali u tome. Zato je sudbina ruskih pisaca 20. vijeka  tragična sudbina. Oni su bili ubijani ili zatvarani, nisu mogli objavljivati knjige, pa je dosta njih slavu doživjelo tek poslije smrti.  Solženjicin je uspio u tome. Pobijedio je taj sistem“, istakao je Varlamov.

On je pojasni da glavni razlog što se Solženjicin toliko borio protiv komunizma i SSSR-a,  leži u njegovoj ogromnoj ljubavi prema Rusiji. Za razliku od mnogi ruskih emigranata tzv. trećeg talasa koji su stavljali znak jednakosti između Rusije i SSSR-a, pa mrzeći SSSR mrzili i istorijsku Rusiju, za Solženjicina su  termini „Rus“ i „sovjetski državljanin“ bili antonimi. Kada je Zapad to shvatio, nije više bio tako blagonaklon prema njemu. Takvo svoje opredjeljenje Solženjicin je potvrdio i time što nije podržao Jeljcina po povratku u Rusiju, istakao je Varlamov uz zaključak da Rusiji, ali i svijetu Solženjicin danas nedostaje ne samo kao pisac, nego i kao društveni radnik. 

Slike

  • /uploads/attachment/vest/3391/rusi06052014-03.jpg