Akademska zajednica o slučaju predsjednika Srpske pred Sudom BiH

Okrugli sto, čija je tema glasila „Protivpravnost nametnutih zakona pred Sudom BiH – slučaj predsjednika Republike Srpskeˮ, održan je 24. februara 2025. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Rektor Univerziteta u Banjoj Luci prof. dr Radoslav Gajanin pozvao je Sud BiH na razum i da odluka u postupku protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora „Službenog glasnikaˮ Miloša Lukića bude donesena u skladu sa pravnim normama.

Političke predstavnike Republike Srpske pozvao je da štite Srpsku kao što su to radili i do sada.

On je naveo da se u proteklom periodu akademska zajednica izjašnjavala o svim pitanjima i teškoćama pred kojima se nalazilo društvo i Republika Srpska, pa i o pitanjima sudskog procesa koji se vodi pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske i v. d. direktora „Službenog glasnikaˮ.

Rektor je pozvao sve da rade u skladu sa normama struke i pravilima koja regulišu pravnu oblast uopšte u Republici Srpskoj, odnosno BiH.

Prekršeni pravni propisi ni u kakvom slučaju nisu dobri, kaže Gajanin, pogotovo u procesu koji se vodi protiv predstavnika institucija Srpske, naglasivši da su Dodik i Lukić radili i rade u skladu sa svojim ovlašćenjima, te je i druge zamolio da tako rade svoje poslove.

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu prof. dr Milan Kulić rekao je da su dani u kojima se očekuje presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku odlučujući za Srpsku, koja se od osnivanja nije našla u izazovnijoj situaciji. „Pitam se kao obični građanin ko je sljedeći nakon predsjednika Republike Srpske. Zato je ovo trenutak kada svi mi koji živimo u Republici Srpskoj treba da kažemo da apsolutno stojimo iza Republike Srpske i njenog rukovodstvaˮ, rekao je Kulić.

On je dodao da je ovo dan kada treba da se čuje i glas akademske zajednice, prije svega profesora pravnih nauka i profesora koji se bave ustavnim pravom, koji treba da dignu glas protiv terora koji se nameće Republici Srpskoj. „Tu mislim na neke strane ambasade i samozvanog i samoniklog Kristijana Šmita, koji nameće zakone, a kada predsjednik Republike Srpske potpiše ukaz o proglašenju zakona, on biva podvrgnut najtežem progonuˮ, rekao je Kulić novinarima na Palama.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju se ne radi o progonu jedne ličnosti nego o suđenju i progonu predsjednika Republike Srpske, koji je predstavlja.

Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje doc. dr Željko Budimir rekao je na okruglom stolu o protivpravnosti primjene nametnutih zakona pred Sudom BiH u slučaju predsjednika Republike Srpske da su ovim procesom napadnuti ustavni poredak unutar BiH i Srpske i da je to situacija poslije koje se ne može nastaviti. „Kad prenesu neku nadležnost, čak i kada su napravili Sud i Tužilaštvo, kojih nema u Ustavu BiH, mogli ste da nastavite daljeˮ, rekao je Budimir.

Budimir je poručio da na kraju ovog procesa Srpska ne smije da izgubi ono što je armirano kostima ratnika i najmilijih. Ministar je istakao da je nebitno ko je predsjednik Republike Srpske i kojoj političkoj opciji pripada, ali da je nesporno da je Milorad Dodik osoba sa najjačom političkom snagom i najjačom političkom partijom iza sebe. „Ono što imamo posljednjih godinu dana jeste politički progon koji je započeo u teškim međunarodnim okolnostimaˮ, rekao je Budimir i ocijenio da su u međuvremenu nekoliko puta nastupile povoljnije međunarodne okolnosti. To, dodao je, dovodi političko Sarajevo u šizofreniju, jer jedan dio hoće presudu, jedan bi da se to nikad nije dešavalo, a treći bi da Srbi sami odu iz BiH.

Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci prof. dr Željko Mirjanić kaže da je ovo udar na instituciju predsjednika Republike Srpske, na Ustav Srpske s ciljem izmjene ustavnog uređenja BiH, te da će žalba biti bez obzira kakva se odluka donese. „Ovo nisu godine zapleta nego godine raspletaˮ, zaključio je Mirjanić.

Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu prof. dr Goran Marković podsjetio je na činjenice da Kristijan Šmit nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma niti ranijim praksama da se to imenovanje potvrđuje u UN. Dodao je i da visokom predstavniku ne pripada pravo da tumači Ustav BiH, dok bonska ovlašćenja ne predviđaju da može da mijenja zakonodavne organe. Marković je podsjetio i na obavezu predsjednika Republike Srpske da poštuje Ustav i zakone Srpske.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu prof. dr Dimitrije Ćeranić ukazao je na činjenicu da u ovom procesu nisu ispoštovana načela zakonitosti, ukazavši kako pravosuđe BiH kao argument navodi da je Šmitova odluka objavljena na sajtu OHR-a, što ne može biti mjerodavno. Ćeranić je rekao da u ovom slučaju nema krivičnog djela jer je ukaz potpisan kad nije stupila na snagu Šmitova odluka.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci dr Zoran Vasiljević upozorio je da je ovaj proces uvod u pravnu nesigurnost, dok je doc. dr Nina Sajić sa Fakulteta političkih nauka istakla da ovog okruglog stola ne bi bilo da je BiH pravna država. „Ovo nije proces pojedincu nego proces koji ugrožava osnovne postulate prava i demokratije i imaće dalekosežne posljediceˮ, istakla je Sajićeva.

Učesnici u raspravi osvrnuli su se i na to da Šmit svojim nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH predviđa zabranu političkog djelovanja, konstatujući da to ne postoji nigde izuzev možda u totalitarnim režimima.

Ukazano je i na to da je pitanje da li su u procesu u Sudu BiH ispoštovani pravni postupci nepristrasnog suđenja, a kao jedna od konstatacija čulo se da je Sud BiH instrument pravnog nasilja.

Predsjednik Skupštine opštine Pale Branko Koroman zahvalio je organizatorima i učesnicima skupa što su o ovako značajnoj temi govorili baš na Palama.

Inače, ovaj događaj, u čijem radu su učestvovali članovi akademske zajednice i drugih institucija, organizovan je na inicijativu dva javna univerziteta.

Izricanje prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora „Službenog glasnikaˮ Milošu Lukiću za „nepoštovanje odlukaˮ Kristijana Šmita zakazano je pred Sudom BiH za srijedu, 26. februar. Tužilaštvo BiH zatražilo je da Dodik i Lukić budu kažnjeni kaznom zatvora koja je bliža maksimalnoj nego minimalno predviđenoj za ovo krivično djelo, te da im na 10 godina bude zabranjeno obavljanje političkog rada.

(AGENCIJE/UNIBL)

Foto: Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje, Univerzitet u Istočnom Sarajevu